nedjelja, 21. listopada 2012.

Djeca i učenje stranih jezika


Jer to pozitivno utječe na djetetov kasniji razvoj, stvara samopouzdanje, te olakšava učenje stranog jezika u kasnijoj životnoj dobi.



Već u ranoj predškolskoj dobi bilo bi dobro poticati dijete da počne učiti strani jezik. Djeca tada vrlo brzo usvajaju jezike, a to im može koristiti i za bolju koncentraciju, komunikaciju, stjecanje jezičnih sposobnosti i vještina. Stručnjaci tvrde da učenje stranog jezika već između 4. i 6. godine života pozitivno utječe na djetetov kasniji razvoj, stvara samopouzdanje, te olakšava učenje stranog jezika u kasnijoj životnoj dobi.

U mnogim vrtićima u Hrvatskoj nude se takvi programi, koje roditelji trebaju dodatno platiti, jer nisu uključeni u cijenu vrtića. Ako se radi o dva školska sata tjedno, koja se održavaju u vrijeme dok je dijete u vrtiću, cijena je najmanje 250 kuna mjesečno. Osim mogućnosti da se strani jezik uči u sklopu redovitog programa, neki vrtići imaju i posebne jezične programe, koji su izvan redovitog i koji su skuplji. Djeca u hrvatskim vrtićima, što je i očekivani podatak, najviše uče engleski , a na drugom je mjestu njemački jezik.

Prednosti učenja stranog jezika od najranije dobi

O tome zašto je važno da djetetu od najranije dobi omogućite da kroz igru i zabavu počne s učenjem stranog jezika, a takvo će mu znanje u životu biti dragocjeno, za portal Žena.hr govori prof.logoped Renata Kožul iz Logopedskog centra Logos.

"Brojna istraživanja navode kako učenje stranih jezika u ranoj dobi djeluje poticajno na razvoj jezičnih i općenito komunikacijskih vještina djece. Neka od njih navode kako usvajanje stranih jezika u predškolskom periodu može osigurati i veću akademsku uspješnost u budućnosti. Međutim, koliko se rano zapravo može početi s usvajanjem stranog jezika? Postoje li neke dobne granice? Ako uzmemo u obzir kako sva djeca svijeta prolaze iste faze usvajanja govora i jezika te kako u predlingvističkoj fazi progovaraju glasovima koji pripadaju svim jezičnim sustavima i kako u relativno kratkom vremenu uspijevaju usvojiti složen jezični sustav materinjeg jezika zahvaljujući „urođenim sposobnostima“, zapravo ne postoji prepreka uvođenju stranog jezika već od najranije dobi. Ipak, sposobnost usvajanja jezika razlikuje se od osobe do osobe. Kao i stupanj usvojenosti nekih drugih vještina kao što su motorička spretnost, likovnost i sl. „znanje“ stranog jezika ovisi o nizu faktora – osobnosti, dobi, motivaciji, iskustvima, stilu učenja, socijalnim vještinama (Bialystok & Hakuta, 1994. McLaughlin, 1984; Wong Fillmore, 1991a; Tabors. 1997).

Najbolji način učenja kroz igru

Najbolja je metoda učenja stranog jezika kroz igru, to mogu biti ples, gluma, pjesmice, crtanje, sve one aktivnosti koje dijete može pratiti, koje će mu biti zabavne i kroz koje će naučiti strani jezik, i to puno lakše, što je i dokazano, nego odrasle osobe.

"Kada govorimo o usvajanju drugog jezika u vrtiću ili još ranije, u jaslicama, važno je napomenuti kako način prezentacije stranog jezika igra važnu ulogu", ističe R.Kožul, te dodaje : " Učenje kroz igru je najbolji način učenja jer stvara osjetilnu povezanost koja otvara vrata novim spoznajama“ (Jensen, 1994; Dryden & Vos, 1997; Dryden & Rose, 1995). Imajući na umu interese, mogućnosti i način učenja djece jasličke dobi, odgojitelj kao govorni model stilom poučavanja može bitno utjecati na usvajanje stranog jezika. Osobnost, socijalne kompetencije, stil poučavanja i učenja te motivacija učitelja(odgojitelja) utječu na usvajanje stranog jezika kod djece", tvrdi naša sugovornica.

Strani jezik i govorne teškoće

Roditelji su često u dvojbi trebaju li upisati dijete na tečaj ili u program stranog jezika koji je u ponudi vrtića u slučaju kada ono ima određenih govornih teškoća. Kakvo je mišljenje struke o tome, pitamo prof.logoped R.Kožul: "Iako danas postoje istraživanja i pristupi učenju koji naglašavaju rano upoznavanje djece s drugim jezikom uz sadržaje prikladne dobi djece, vrlo je važno uzeti u obzir i tijek govorno-jezičnog razvoja djeteta – postoji li zaostajanje u razvoju govora? Ima li dijete teškoća na morfološkoj i/ili sintaktičkoj razini? Što kada su prisutne teškoće izgovora? Upravo zbog ovih pitanja neki znanstvenici zagovaraju učenje stranih jezika nakon treće godine, kada dijete ovlada osnovama materinjeg jezika. Brojni su primjeri iz prakse kada dvojezičnost djetetu stvara komunikacijski problem i kada je potrebna pomoć stručnjaka - logopeda kako bi se prisutne teškoće reducirale i u konačnici uklonile. U slučaju teškoća izgovora ili nekih drugih govorno-jezičnih teškoća svakako je dobro potražiti savjet logopeda koji će procijeniti razinu usvojenosti materinjeg jezika i eventualna odstupanja te njihov utjecaj na usvajanje stranog jezika.Možemo zaključiti kako učenje stranih jezika od najranije dobi ima brojne prednosti, ali je dužnost roditelja i odgojitelja praćenje mogućnosti djeteta u usvajanju sadržaja na stranom jeziku te njihova usklađenost s dobi djeteta", kaže R.Kožul.

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.