utorak, 1. siječnja 2013.

Djeca i muzika


Može li slušanje glazbe koristiti vašem djetetu?

Naravno. Sjetite se kako glazba utječe na vas. Zvučni tonovi odnose svu tugu, a lagana glazba vam pomaže da zaspite. Vaša beba nije niti malo drugačija. Uspavanke imaju dokazan trag u umirivanju beba – pitajte mnoge roditelje koji običavaju uspavati dijete pjesmom, pribjegavaju glazbi i kada im se dijete probudi u 2 sata ujutro – «... kada nismo puštali pjesmice, uvijek se borio sa spavanjem ...». Zamislite radost koju dijelite sa svojom bebom dok se njišete s njom u ritmu omiljene pjesme, ili kako će pjevanje uspavanke djelovati umirujuće na vašu bebu.


Glazba može čak pomagati jačanju ranije rođenih beba. Provedena su istraživanja na nekim američkim institutima, i to na velikom broju beba koje su ranije rođene. Svakoj bebi posebno su puštali uspavanke s muškim i ženskim glasovima oko 40-ak minuta dnevno. Nakon ta 4 dana liječnik ih je pregledao. Bebe kojima je puštana glazba napredovale su brže od ostalih. Imale su niži krvni tlak i jače otkucaje srca.

Istraživanja kažu da će se bebe stimulirane glazbom brže razvijati, početi pričati i do 6 mjeseci ranije, i imati poboljšan intelektualni razvoj.

Vjeruje se da klasična glazba temelji naš mozak na određenu vrstu mišljenja. «Staze klasične glazbe» u našem mozgu su jednake kao i staze koje koristimo za bolje razumijevanje, pa prema tome ono što smatramo klasičnom glazbom ima kompleksniju glazbenu strukturu nego ostale vrste, kao što su rock ili narodna glazba. Iako, slušanjem bilo koje vrste stimulirate mozak, posebno desnu polutku.

«Mozartov efekt» nije samo sviranje njegove glazbe vašem djetetu. Definicija, prema «Istraživačkom centru Mozartovih djela» je ta da je ME sadržan termin koji označava transformacijske moći glazbe u zdravlju, učenju i općenito u životu. Predstavlja općenitu korist glazbe u smanjenju stresa, depresije, poticanju relaksacije i spavanja te poboljšavanjem pamćenja opaženog.

Roditelji pričaju svojoj djeci u rimi, pjevnim glasom na koji djeca reagiraju, i mnogi uspavljuju dijete pjevajući mu uspavanke za vrijeme rutine prije spavanja. Bebi ne smeta što to nije Mozart, dovoljno je da ima maminu i tatinu pažnju kroz pjesmu i pokret.

Glazba priča jezikom koji djeca instinktivno prepoznaju. Baca ih u neki njihov svijet, pozivajući ih da povežu njene dijelove, objedine njene riječi, pomakne ih u njenom ritmu, i istraži njihovu emocionalnu i melodičku dimenziju u svoj svojoj ljepoti i dubini. Njihove fizičke vibracije, ujedinjenje ritmova i suptilna varijacija utječe na tijelo i um na mnoge načine. Prirodno mijenja mozak na način da jednodimenzionalno ponavljanje i učenje nije moguće.

Djeca uživaju kada skaču, plešu, plješću i pjevaju uz pjesmu zajedno s nekim koga vole i kome vjeruju. Iako ih pjesma oduševljava i zabavlja, pomaže im razviti njihovo mentalno, emocionalno, psihološko zdravlje i daje im spretnost da se mogu i sami učiti o njoj.

Glazba može pomoći i vama. Ima moć za pojačati vaš duh, smiriti živce i potjerati vas na ples. A čak pomaže i kod nekih ovisnosti.

Zadnjih desetljeća su provedena mnoga istraživanja vezana uz specifičan način na koji zvuk, ritam i glazba mogu poboljšati naše živote. Rezultat istraživanja reakcija na djela Mozarta je bio posebno zapanjujuć. Počeo se koristiti termin «Mozartov efekt» za uključenje toliko fenomena, kao sposobnost da se kroz slušanje njegovih djela privremeno povećaju svjesnost i inteligencija, ima moć da dokaže koncentraciju onoga koji sluša, unapređuje vještinu govora, čitanja, te daje iznenađujuće rezultate školskih testova kod djece koja sviraju neki instrument.


Može li glazba učiniti vaše dijete pametnijim?

Neki stručnjaci tvrde da djecu koja sviraju neki instrument, čini pametnijima za recimo učenje matematike, ali ta je tvrdnja utemeljena kod istraživanja na većoj djeci, ne na bebama i skroz maloj djeci. Npr. u jednoj studiji su našli povezanost učenja sviranja klavira sa poboljšanim razumijevanjem nekih vještina (sposobnost razumijevanja 3D prostora), ali testirali su samo djecu od 3 i 4 godine.

Bebice su sposobne izdvojiti melodiju iz govora, iako nisu dovoljno vješte da znaju išta o glazbi. U jednoj se studiji spominjalo da bebe oko 4. mjeseca starosti mogu znati kada je melodija «sretan rođendan» otpjevana nepravilno.

Glazba i vaša nerođena beba

Nekada se tvrdilo da je majčina utroba tiho i mirno mjesto, ali mi sada znamo da je propusna za razne zvukove - iz majčinog tijela - otkucaje srca, šumove od pumpanja krvi kroz posteljicu i arterije, zvuk protoka zraka kroz majčina pluća i njen glas, te vanjski zvukovi koji se filtriraju do bebe kroz trbušni zid amnionske tekućine. Ovi vanjski su puno prigušeniji, ali iznenađujuće čisti. U knjizi «Super beba» od dr. Sarah Brewer piše da su bebine uši potpuno formirane oko 20. tjedna trudnoće, a njen mozak pokazuje električne impulse na zvukove koji dopiru izvana i prije 24. tjedna. Dublji, niski tonovi do bebe dopiru bolje nego visoki, pa su muški glasovi puno čišći od ženskih, a glazba je razgovjetna i čujna.

Skoro je nemoguće zamisliti da beba pamti zvukove koje je slušala još u utrobi. Kada nerođena beba čuje zvukove glazbe koju voli, počet će disati, a više od godinu dana kasnije će preferirati pjesme koje su joj puštane prije rođenja, i okretat će glavu prema izvoru zvuka. Dok je još u utrobi, ako sluša varijacije ritmičnih zvukova, može promijeniti izraz lica, čak se i smije i često siše palac. Oči joj se otvaraju na 4-10 sekundi, i skupit će male prstiće i nožice. Također će joj se otkucaji srca usporiti i disanje regulirati.


Koji je najbolji način za učiniti glazbu sastavnim dijelom djetetova života?

Učeći prepoznati, i biti svjesan oružja «Mozartovog efekta» u životu vašega djeteta, puštanjem glazbe možete učiniti sljedeće:

- počnite komunicirati i povezivati se s djetetom prije njegova rođenja,

- potičite razvoj mozga dok je dijete još u utrobi, i kroz djetinjstvo,

- pozitivno potičite emocionalno doživljavanje od samog rođenja pa dalje,

- opremite se primjercima pjesama koje može graditi razumijevanje prirodnog svijeta,

- smanjite stupanj emocionalnog stresa ili fizičke boli, čak i u djetinjstvu,

- potičite motorički razvoj, uključujući ljepotu i lakoću s kojom uči puzati, hodati, skakati i trčati,

- poboljšajte djetetove govorne sposobnosti, uključujući riječi, izraze i lakoću komunikacije,

- predstavite mu puno širi svijet emocionalnog izražavanja, kreativnosti i estetske ljepote,

- unaprijedite sposobnost socijalizacije,

- poboljšajte njegovo čitanje, pisanje i druge akademske sposobnosti kao i sposobnost pamćenja,

- predstavite mu radosti druženja,

- pomozite mu stvoriti jak osjećaj za njegov vlastiti identitet.

Čudesno je zamisliti da glazbeni i ritmički zvukovi, koji su nam dostupni kroz cijeli naš život, mogu imati tako snažan utjecaj na um i tijelo. To je nesumnjivo dokazano. Ima više toga dobrog u glazbi osim samog slušanja. Pametno korišteno, može stvoriti zdrav, stimulirajući zvukovni svijet za vašu obitelj, i unaprijediti rast vašeg djeteta.

To sve navedeno se može napraviti ako:

- umjesto televizora stavite pjesme - Sijete sjeme puštajući im pjesmice. Plešite s vašim djetetom na zvukove jazza, i privijte se uz njih na zvukove ljubavne pjesme. Mislite na svakodnevni život vaše obitelji kao na film koji treba imati u sebi i glazbu. Svakodnevnim puštanjem glazbe u kući ćete razviti djetetovo zanimanje za nju, i dok rastu, imat će za nju sluha.

- puštajte pjesme u vrijeme počinka - Povežite određenu pjesmu s vremenom za spavanje, tako će dijete lakše zaspati. Pjesma mora biti lagana i tiha, sa sporim ritmom, a morate i zamračiti sobu. Za početak izbjegavajte izlazak iz sobe, jer kada pjesma završi, dijete se može razbuditi.

- pjevajte vašoj bebi - Ne brinite kako zvuči, beba neće kritizirati vašu tehniku, i voljet će vašu pažnju. Izbor bi trebao biti uspavanke za san, a nešto vedrije i brže uz igru. Možete raditi i smiješne geste, pokrete lica, to će ih zabaviti.

- nek vaše dijete radi svoju glazbu - Dijete može uživati u lupanju po malim bubnjevima, pijanu ili ksilofonu, ali dok su mali to im je samo za zabavu. Nemaju koristi od nje dok ne napune barem 3 godine, jer se tek tada razvija dio mozga zaslužan za sviranje.

Postoji li neki poseban tip glazbe za vaše dijete?

Nek vam osobni izbor bude vodič. Ako volite klasičnu glazbu, a čini vam se da je i vaše dijete voli – izvolite. Dok se dijete igra, puštajte mu vaše omiljene pjesme, ili neke «začinjene» s prizvucima latina, bit će bilo što dobro s dobrim ritmom. Za vrijeme spavanja se preporučaju laganije. Možda bi bilo dobro da izbacite metal, grunge ili rap, jer su istraživanja pokazala da kaotična i nemelodična glazba mijenja strukturu mozga. Kada stavljate pjesmu, prvo dobro razmislite što je za vaše dijete najbolje.

I na kraju, cilj vam je da djetetu od početka razvijate ljubav prema glazbi, a ne stvoriti malog Mozarta. To bi trebalo biti samo izlaganje djeteta novim zvukovima i ritmovima. Uživate li u onome što mu puštate? Postaje li mu zanimljivo kada pustite određenu pjesmu? Pratite ove korake i zasigurno ćete odgojiti dijete s ljubavlju prema glazbi za cijeli život!

Natalija Z.C.

izvori:

www.mozarteffect.com

www.babycentre.com

(preuzeto sa www.roda.hr)




Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.