petak, 6. rujna 2013.

Zbog čega se naša djeca najviše brinu?

Napraviti čovjeka od djeteta je najveći izazov i dužnost svakog roditelja. Najteži posao u životu je pravilno vaspitati dijete. Na vaspitanje djece utiče veći broj faktora roditelji, škola, rođaci, komšije, prijatelji, drugovi, nastavnici. Međutim, kada nešto krene naopako onda su svakako dežurni krivci roditelji.


Djeca kao i odrasli imaju svoje male i velike muke koje ih tište i svakodnevno su izloženi stresu. U nastavku slijedi nekoliko savjeta o toma kako ponoći djetetu da se izbori sa svojim problemima

Škola

U našem društvu, čak i mala djeca mogu pretjerano da brinu o uspjehu u školi, sportu i drugim aktivnostima. Pomozite vašem djetetu da pronađe aktivnosti u kojima se dobro snalazi ili uživa i pružite mu podršku da se trudi, nastavi da vježba i slavi male i velike uspjehe. Što se škole tiče, pomozite djeci da organizuju svakodnevne obaveze. Nedeljom im pomozite da naprave sedmični raspored obaveza. Ohrabrite ih, čak i onda kada su rezultati lošiji od očekivanih. pomozite im da shvate da ne postoje problemi koji se mogu riješiti upornim trudom, učenjem i vježbanjem . Sarađujte sa nastavnicima i školskim psihologom, razvijte povjerenje i samopouzdanje kod djeteta, neka vam priča i o uspjesima i o neuspjesima u školi.

Dosada je poroblem za djecu

Djeca žude za stimulacijom, tako da mogu postati nemirna ako nemaju nikakve obaveze poslije škole. Na taj način mogu steći loše navike i praviti loše izbore, kao što je jedenje brze hrane i previše provedenog vremena uz TV ili video igrice. Vannastavni programi i redovne fizičke aktivnosti u periodu od sat vremena svakog dana mogu obezbijediti zdrav način provođenja vremena u popodnevnim časovima. Dodatne aktivnosti, ako su dobro usmjerene, povećavaju aktivnost djeteta u „pravom smjeru“, smanjuju dosadu i poboljšavaju kvalitet spavanja.

Djeca moraju redovno jesti

Preskakanje obroka ili njihova zamjena grickalicama otežava djeci da održe uravnoteženu energiju tokom cijelog dana. Osim toga, glad negativno utiče na sposobnost da se djeca koncentrišu na zdravu i redovnu ishranu, što može da izazove probleme sa tjelesnom težinom.

Pridržavajte se u kući pravila: tri obroka i dvije užine dnevno, što je izvodljivo za većinu porodica. Osim toga, istraživanja pokazuju da kada djeca jedu zajedno sa članovima porodice nekoliko puta nedeljno, onda imaju tendenciju da budu srećnija i jedu zdravije. Obezbedite djetetu redovno doručak, ali da to ne bude svakoga dana „brza hrana“. Djeca treba da imaju toplo kuvano jelo bar tri-četiri puta nedeljno i stalno voće i povrće na trpezi. Ne zaboravite da gojaznost u dječijem uzrastu stvara podlogu za gojaznost u odraslom dobu i povećava rizik od kardiovaskularnih komplikacija.

Djeca teško podnose promjene

Djeca mlađa od 6 godina još uvijek ne mogu razgovarati o stresu, već postaju neraspoložena poslije velikih promjena, kada im stvari izgledaju loše. Svaka promjena rutine, kao što je nova škola, selidba ili nov posao roditelja - može da okrene svijet naglavačke, a to može uticati na roditelje, braću i sestre.

Pridržavajte se nekoliko dnevnih rituala, kao što su obroci u određeno vreme, poslepodnevna šetnja ili vreme za čitanje priče. Klinci koji znaju šta da očekuju osećaju se opuštenije, a tako će se osjećati i svi u njihovom okruženju. Prilikom promene škole ili pri selidbi, više pažnje posvetite deci kako bi lakše prevazišla i podnijela tu „veliku“ promjenu.

Previše vremena ispred ekrana

TV ili video igrice mogu da djeluju kao relaksacija, ali gledati ekran ne djeluje opuštajuće kao čitanje knjige ili razgovar sa nekim. Pored toga, vrijeme provedeno ispred televizora često dovodi do prekomjernog grickanja i nepravilnog sjedenja.

Ograničite vrijeme koje se provodi ispred ekrana na maksimalno dva sata dnevno. I ne dozvolite da se jede ispred televizora, jer to odvlači pažnju i smanjuje svijest o veličini porcije, osećaju sitosti i komunikaciji u porodici. Ekran ne može zamijeniti nedostatak roditelja, šetnju ili sport. Provodite vrijeme sa svojom djecom.

Preveliko opterećenje obavezama

Tinejdžeri mogu da izgledaju srećno i mirno dok se dopisuju sa svojim prijateljima, slušaju muziku, rade domaće zadatke, užinaju, jedu grickalice ili sve to odjednom. Ali, multitasking je naporan i stresan i više nego što misle djeca i mnogi roditelji.


Previše vremena provedenog u zatvorenom prostoru

Djeca se, kao i odrasli, bolje osećaju kada mogu da izađu u prirodu. Jedna studija je pokazala da su pacijenti u bolnici pokazali brži oporavak samo zato što su vidjeli drveće sa svojih prozora.

Isplanirajte porodičnu šetnju po svježem vazduhu svakog dana poslije škole. Vodite djecu pješke u školu umjesto kolima, prošetajte do poslastičarnice na sladoled ili do kafića na „toplu čokoladu“ ili pecivo.  Otiđite na klizanje, utakmicu ili u zabavni park sa svojim djetetom.
Krstarica

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.