Akutne bolesti dišnog sustava
vodeći su uzrok obolijevanja djece i zahtjeva za zdravstvenu zaštitu. Akutne dišne bolesti glavni su
uzrok obolijevanja djece i zahtjeva za zdravstvenu zaštitu. U svijetu godišnje
od upala pluća i drugih dišnih bolesti umiru 4 milijuna djece.
To su najčešće bolesti zbog kojih roditelji traže smjet liječnika. Potrebno je poznavati znakove ovih bolesti i postupke koje je moguće provesti bez stručne medicinske pomoći odnosno situacije kada je treba tražiti. Kakva je situacija u našoj zemlji s obzirom na znanje roditelja o ovim bolestima? Na žalost, više istraživanja o ovoj temi provedenih u našoj zemlji pokazalo je da roditelji nedovoljno znaju o osnovnim znakovima dišnih bolesti i mjerama koje bi trebali poduzeti.
To su najčešće bolesti zbog kojih roditelji traže smjet liječnika. Potrebno je poznavati znakove ovih bolesti i postupke koje je moguće provesti bez stručne medicinske pomoći odnosno situacije kada je treba tražiti. Kakva je situacija u našoj zemlji s obzirom na znanje roditelja o ovim bolestima? Na žalost, više istraživanja o ovoj temi provedenih u našoj zemlji pokazalo je da roditelji nedovoljno znaju o osnovnim znakovima dišnih bolesti i mjerama koje bi trebali poduzeti.
Važno je poznavanje osnovnih
simptoma dišnih bolesti kako bismo mogli razlikovati lakše od težih oblika
bolesti.
Tjelesna temperatura
Promjena tjelesne temperature
opći je simptom mnogobrojnih bolesti pa tako i bolesti dišnog sustava. Za
mjerenje tjelesne temperature rabi se posebna traka i termometar. Trakom se
temperatura mjeri na čelu ili ruci. Bolje je i točnije mjerenje termometrom. Tradicionalno se rabi
živin termometar kojim se tjelesna temperatura mjeri u debelom crijevu (obično
kod male djece), pod pazuhom (kod veće djece) ili ispod jezika (ne preporučuje
se kod djece, zbog mogućnosti da djeca pregrizu termometar), a posebnim termometrima
mjeri se temperatura u uhu.
Tjelesna temperatura mjerena u
debelom crijevu (rektalno):
36-37, stupnjeva C normalna
tjelesna temperatura
38-39 stupnjeva C srednje visoka
tjelesna temperatura iznad
39 stupnjeva C visoka tjelesna
temperatura
Tjelesna temperatura može biti
ispod 36 stupnjeva C. To stanje nazivamo pothlađenost (hipotermija) i znak je
teške bolesti.
Simptomi dišnih bolesti:
• kašalj – potrebno je obratiti
pozornost na početak, vrstu , trajanje i učestalost kašlja. Karakteristike
samog kašlja pomažu postavljanju ispravne dijagnoze bolesti koja je kašalj
izazvala. Je li kašalj počeo naglo iz punog zdravlja ili se razvija postepeno
tijekom nekoliko dana; je li suh, podražaj an, naporan kašalj koji zamara
dijete odnosno vlažan kašalj prilikom kojeg dij ete iskašljava ili guta
ispljuvak; traje li kašalj nekoliko sati ili nekoliko dana pa čak i tjedana,
kašlje li dij ete samo noću, preko cijelog dana pomalo ili u napadima. Sve su
to podaci kojima treba obratiti pozornost.
• bol u ždrijelu i/ili uhu –
često su takve boli povezane (istodobna infekcija ždrijela i uha). Manje dijete
bol u uhu otkriva plačem, diranjem uha i bolnim jaukanjem na naš dodir uha.
• ubrzano i/ili otežano disanje –
važan je element u procjeni bolesti djeteta. Ubrzano disanje nastaje zbog
uznemirenosti i straha djeteta, nakon fizičke aktivnosti kao što je npr.
trčanje, ali i u slučajevima teške bolesti dišnog sustava kada dolazi do
nedostatka kisika uz povećanje koncentracije ugljičnog dioksida u krvi.
Broj udisaja ovisi o dobi
djeteta.
Normalne vrijednosti frekvencije
disanja u mirovanju (snu) jesu:
od rođenja do 2 mj. 50-60 udisaja
na minutu
2-12 mj. oko 40 udisaja na minutu
predškolska dob oko 30 udisaja na
minutu
školska dob oko 20 udisaja na
minutu
Otežano disanje nastaje kod
bolesti dišnih organa. Važno je razodjenuti dijete i pomno promatrati vidljive
promjene kao što su uvlačenje donjeg dijela prsnog koša, međurebrenih prostora,
područja žličice, jamice ispod vrata i natključnih jama pri udisaju. Često se
javlja i širenje nosnica, klimanje glavicom i stenjanje.
• ubrzano bilo (puls) – broj
otkucaja srca ovisi o dobi djeteta. Otkucaje dječjeg srca vrlo jednostavno
roditelji mogu pratiti mjerenjem pulsa (bila). Puls se obično mjeri na
unutrašnjoj strani podlaktice dolje na mjestu gdje žila kucavica prolazi uz palčanu
kost. Može se mjeriti i na sredini vanjske strane vrata ili na sljepoočici.
Normalne vrijednosti pulsa djeteta su:
novorođenačka dob 120- 140
otkucaja u minuti
dojenačka dob 100- 120 otkucaja u
minuti
predškolska dob 80-100 otkucaja u
minuti
školska dob 60-90 otkucaja u
minuti
Veći broj otkucaja srca prisutan
je kod povišene temperature, straha, uzbuđenja. Postoje stanja koja su praćena
i nižim frekvencijama od normalnih.
+boja kože – uobičajeno je da
dijete uz povišenu temperaturu bude crveno u licu, to ne treba zabrinjavati.
Bljedilo ili sivilo kože vanjski su znakovi koji upozoravaju na težu bolest
djeteta.
+plavičaste usne ili koža –
upućuju na nedostatak kisika u krvi. Znak su teže dišne ili srčane bolesti.
+hladne okrajine (ruke, noge) uz
visoku tjelesnu temperaturu – znak su preraspodjele cirkulacije u unutrašnje
organe i mozak. Mogu upućivati na zataj enje cirkulacije – stanj e opasno za
život.
+grčevi (konvulzije) – u neke
djece mogu se javiti pri visokoj temperaturi, ali i bez nje. Očituju se
grčevitim trzajevima u rukama i nogama, dijete obično gubi svijest, ima ukočen
pogled, katkad i pjenu na ustima. Znak su povećane podražljivosti središnjega
živčanog sustava.
izvor: www.savjetnica.com
Korisne
informacije o trudnoći i odgoju djece možete pronaći na:
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.